Diskus hernija. Uzrok, simptomi i lečenje

Diskus hernija je posledica degenerativnog oboljenja koje nastaje prolapsom (hernijacije) i prodorom želatinoznog jezgra međupršljenskog diska u međupršljenske otvore, gde vrši pritisak na korenove spinalnih živaca, a ponekad i centralno u spinalni kanal i prostor u kome se nalazi kičmena moždina.

Diskus hernija je posledica degenerativnog oboljenja koje nastaje prolapsom (hernijacije) i prodorom želatinoznog jezgra međupršljenskog diska u međupršljenske otvore, gde vrši pritisak na korenove spinalnih živaca, a ponekad i centralno u spinalni kanal i prostor u kome se nalazi kičmena moždina
Foto: Euromedik

Uzroci diskus hernije:

Najčešći uzrok diskus hernije je degenerativni proces, dolazi sa starenjem i dovodi do toga da želatinozna masa postane manje hidrirana dosta slabija. Najčešće se javlja kod osoba, koje imaju između 30 i 60 godina, a izuzetno retko kod mlađih, skoro uopšte se ne javlja. Drugi uzrok diskus hernije je povreda. Povreda može biti povezana i sa degenerativnim procesom, jer osobe koje imaju lošiju genetiku, mogu biti podložnije povredama. Povrede dolaze usled fizičkog preopterećenja, prilikom treniranja, podizanja i nošenja teških stvari itd. Neko diskus herniju naziva još i kičmena kila ili kičmeni bruh. Uzroci mogu da budu i već dijagnostikovane reumatične i inflamatorne bolesti. Pored toga, oboljenju prethodi i loš stil života, loše držanje i nepravilno sedenje, manjak fizičke aktivnosti itd.

Tipovi diskus hernije:

    Diskus hernija se najčešće javlja u slabinskom (lumbalnom) delu kičme i zahvata segmente L4-L5 i L5-S1 pršljenova, jer ova dva poslednja segmenta trpe najveći, kako statički, tako i dinamički pritisak i vratnom delu kičme (cervikalnom), koji zahvata segmente C5-C6 i C6 i C7 pršljenova, na delu gde vratna kičma prelazi u grudni deo kičme i gde je dinamički najopterećenija.       

Simptomi diskus hernije:

Lumbalna diskus hernija simptomi:

Bol i ograničeni pokreti u lumbalnom delu kičme,
 a onda i pojava spazma, napetost leđnih mišića, često sa bolom i trnjenjem niz nogu, sa slabošću u mišićima nogu, otežan hod na prstima ili petama, otežano i bolno stajanje i sedenje, kao i najteži, a srećom i najređi poremećaj mokrenja, stolice i seksualne funkcije kod muškaraca. Bol može biti tup i dugotrajan, ali je uglavnom veoma jak, sevajući ili oštar ”kao ubod nožem” i pojačava se na kašalj, kijanje i pri napinjanju. Često onemogućava normalan san, kretanje.

Cervikalna diskus hernija simptomi:

Bol i ograničeni pokreti u vratu, sa spazamom i napetosću mišića vrata i ramena, sa bolom i trnjenjem niz ruku, sa slabosću u mišićima ruku. Bol može biti veoma jak i oštar ili tup i kostantan. Simptomi obično zahvataju samo jednu ruku, jer je pritisak na nerv prisutan sa jedne strane leve ili desne. Pacijent može osećati bol u jednoj lopatici, pazuhu, između lopatica i ramenima. Kod uznapredovale bolesti, mogu se javiti znaci oštećenja kičmene moždine i/ili korena nerava – mijelopatije i radikulopatije. One se manifestuju slabošću, utrnulošću, peckanjem i/ili nespretnošću u predelu ruku i nogu. Može da se pojavi i osećaj vrtoglavice i nestabilnosti, naročito pri naglim pokretima u vratu.


Dijagnostikovanje diskus hernije:

Lekar će prvo obaviti fizikalni pregled. To podrazumeva proveru osetljivosti vaših leđa ili vrata, kako bi se utvrdio uzrok bola. Pored fizikalnog pregleda, radi se i neurološki pregled, tokom kojeg se proveravaju refleksi, mišićna snaga, sposobnost pri hodanju, kao i osetljivost na lake dodire, ubode ili vibracije. Najlakše je dobiti dijagnozu uz pomoć određenih snimaka, na kojima se tačno može videti koji su nervi povređeni.
CT skener- dobija se slika poprečnog preseka kičme, kao i strukture oko nje
Rtg- mogu se isključiti drugi potencijalni uzroci bola u leđima, retko može da posluži kao snimak za postavljanje dijagnoze
Magnetna rezonanca- dobija se slika unutrašnje strukture tela, pa samim tim i lokacija diskus hernije i nerava koji su povređeni
MGT (mijelografija)- ukoliko se u kičmenu tečnost ubaci boja i uradi Rtg moguće je otkriti, gde se nalazi pritisak na kičmenu moždinu ili nerv
EMGN (elektromioneurografija)- pomaže pri utvrđivanju lokacije povređenog nerva pomoću kretanja električnih impulsa duž nervnog tkiva.


Terapija diskus hernije:

Lečenje lumbalne diskus hernije može biti konzervativno operativno. Počinje se sa konzervativnim, a hirurškom lečenju se pristupa u slučajevima neuspeha konzervativne terapije. Konzervativna terapija podrazumeva primenu analgetikaNSAILanksiolitika i miorelaksanasa (lekovi za opuštanje mišića), kao i fizikalnih procedura. Kod akutne diskus hernije preporučuje se mirovanje do pet dana, uz redovnu primenu navedenih lekova. Nakon pet dana, nije neophodno dalje mirovanje, odnosno pacijentima se preporučuje da se ponašaju kako im najviše odgovara, a lekove protiv bolova uzimaju sporadično, odnosno po potrebi. Fizikalnu terapiju ne treba primenjivati u fazama jakog bola, jer tada može i biti kontraproduktivna.
U upornijim slučajevima, primenjuju se radikularne blokade (blokada pritisnutog nervnog korena) ili epiduralna injekcija (ubacivanje odgovarajućih lekova direktno u kičmeni kanal). Zlatni standard u hirurškom lečenju je mikrohirurška discektomija (odstranjenje pomerenog diskusa uz pomoć operacionog mikroskopa). Operacija se radi u opštoj anesteziji, traje oko jedan sat, a u bolnici se ostaje oko tri dana. Spada u rutinske operacije sa malim procentom operativnih komplikacija.
Jedino gde se operativno lečenje sprovodi gotovo odmah je, kada postoji apsolutna stenoza (suženje kičmenog kanala). Kičmena moždina trpi pritisak okolnog tkiva u toj meri da dolazi do poremećaja funkcija ispod zone pritiska. U takvim slučajevima operacija je indikovana gotovo odmah. Kod izuzetno akutnog bola operacija se takođe sprovodi odmah, jer bol potpuno parališe funkcionisanje pacijenta. U periodu između trećeg i šestog meseca se radi hirurška intervencija. Ne radi se pre toga, jer se daje prednost kiropraktici i akupunkturi. Ako prođe više od šest meseci od nastanka intenzivnog bola, smatra se da operativni zahtev nema nikakvog efekta da se radi.
Postoje ljudi koji su odgovor na problem sa diskus hernijom našli i u drugim metodama: 
Masaža- možete očekivati kratkoročnu pomoć i olakšanje kod hroničnih bolova u leđima ili vratnom predelu
Kiropraktika- (nameštanje kičme), može vrlo efikasno ublažiti bolove u leđima.
Akupunktura- možete očekivati kratkoročnu pomoć i olakšanje kod hroničnih bolova u leđima ili vratnom predelu
Joga- u kombinaciji sa meditacijom i vežbama disanja se pokazala kao odličan saveznik u borbi protiv hroničnog bola u leđima.

Život sa diskus hernijom nije lagan. U zavisnosti od položaja diskus hernije, bolovi mogu biti izuzetno oštri, ali pre svega naporni. Bolovi koji se iznenada javljaju i nedozvoljavljaju vam da normalno obavljate svoje svakodnevne aktivnosti, smetaju vam pri spavanju, ne dozvoljavaju vam da spavate i slično, mogu veoma uticati na psihičko stanje pojedinca. Promenom životnog stila i uvođenjem određenih rutina (uz naravno terapiju koju vam prepiše lekar), moguće je poboljšati kvalitet života i pored postojanja diskus hernije.
Obratite pažnju na to:
Kako sedite- možda je dosadno sedeti pravo u stolici ili fotelji, ali je neophodno kako biste izbegli bolove, zaboravite na noge na stolu i pogureno držanje.
Telesna težina- normalna težina je od izuzetnog značaja za bolove u kičmenom delu, jer svaki višak kilograma je, kao dodatni teret na kičmu i uzrok jačim bolovima.
Vežbanje- svakodnevno vežbanje pa makar i u trajanju od 15 minuta vam može smanjiti bolove u leđima.
Jačanje leđnih mišića- u većini slučajeva su apsolutno zapostavljeni, a od izuzetnog su značaja za normalno funkcionisanje čitavog tela.

Постави коментар

0 Коментари