Majmunske boginje! Uzrok, simptomi i lečenje

Majmunske boginje su infektivne bolesti uzrokovane virusom majmunskih boginja, koje se mogu javiti kod pojedinih životinja, uključujući i ljude.

Majmunske boginje su prvi put otkrivene 1958. godine, kada su se pojavila dva slučaja u kolonijama majmuna, koji su služili za istraživanje, pa otuda i ovaj naziv, a prvi slučaj kod čoveka, zabeležen je 1970. godine kod devetogodišnjeg dečaka iz Konga. Od tada većina slučajeva zabeležena je u Centralnoj i Zapadnoj Africi.
Međutim, majmunske boginje su se pojavile i van afričkog kontinenta, kada su otkrivene na teritoriji Amerike 2003. godine i bile su povezane sa prenosom virusa sa prerijskih pasa, koje su ljudi držali kao kućne ljubimce.
Majmunske boginje su infektivne bolesti uzrokovane virusom majmunskih boginja, koje se mogu javiti kod pojedinih životinja, uključujući i ljude
Foto: Online doctor


Kako se prenose majmunske boginje?

Majmunske boginje se mogu preneti sa životinje na čoveka i sa čoveka na čoveka.
Prenos sa životinje na čoveka dešava se posle direktnog kontakta sa krvlju, ugrizom, telesnim tečnostima ili lezijama u ustima zaraženih životinja. U Africi majmunske boginje su potvrđene kod nekih vrsta veverica, pacova, majmuna. Konzumiranje termički nedovoljno obrađenog mesa takođe može biti faktor rizika. 
Prenos infekcije sa čoveka na čoveka može se desiti nakon kontakta sa respiratornim sekretom ili lezijama na koži zaraženog. Inficiranje je moguće i nakon kontakta sa skoro kontaminiranim objektom. Zna se i da se majmunske boginje mogu preneti sa majke na fetus, a za sada nije poznato da li se prenose i seksualnim putem.


Simptomi majmunskih boginja:

Period inkubacije (vreme od kontakta do pojave privih simptoma) je između 7 i 14 dana, ali nekada može da varira od 5 do 21 dan.
Klinička slika majmunskih boginja kod ljudi je slična kliničkoj slici velikih boginja, ali znatno blaža. Majmunske boginje počinju groznicom i jezom, glavoboljom, bolovima u mišićima i leđima i iscrpljenošću, a može se javiti kašalj i bol u grlu. Glavna razlika između simptoma majmunskih boginja i velikih boginja je u tome što kod majmunskih boginja može doći do uvećanja limfnih čvorova (limfadenopatija). Uvećani limfni čvorovi se javljaju na vratu (submandibularni i cervikalni), pazuhu (aksilarni) ili preponama (ingvinalni) i javljaju se na obe strane tela ili samo na jednoj. U periodu od 1 do 3 dana (ponekad i duže) nakon pojave groznice, kod pacijenta se razvija ospa, koja često počinje na licu (95% slučajeva), a zatim se širi na ekstremitete (dlanovi i tabani 70% slučajeva) i druge delove tela (oralna sluzokoža, genitalije, konjuktive, rožnjača). Osip prolazi kroz faze makule, papule, vesikule, pustule i kruste koje na kraju otpadnu. Bolest u proseku traje 2-4 nedelje.


Dijagnostikovanje majmunskih boginja:

Pri postavljanju dijagnoze bolesti moraju se uzeti u obzir i druge bolesti praćene ospom, kao što su varičela, morbili, bakterijske infekcije kože, šuga, sifilis i alergije na lekove. Limfadenopatija tokom prodromalnog stadijuma bolesti može biti klinička karakteristika za razlikovanje majmunskih boginja od varičele, morbila. Komplikacije majmunskih boginja uključuju encefalitis, tešku dehidrataciju kao posledicu povraćanja i dijareje ili otežanog pijenja zbog lezija u ustima, tonzilitis, faringitis, edem očnih kapaka i konjuktivitis, stvaranje ožiljaka, posebno su značajni ožiljci rožnjače koji dovode do opsežnih i trajnih oštećenja vida, komplikacije od strane respiratornog trakta su retke. Prema podacima iz literature, pretežno iz afričkih zemalja, smrtnost kod potvrđenih, verovatnih i/ili mogućih slučajeva majmunskih boginja u proseku iznosi 8,7%, odnosno majmunske boginje uzrokuju smrt kod 1 od 10 osoba koje obole od ove bolesti.


Lečenje majmunskih boginja:

Terapija majmunskih boginja usmerena je na ublažavanje simptoma i sprečavanje komplikacija kao što su sekundarne bakterijske infekcije. SZO navodi da je ove godine Evropska agencija za lekove registrovala antivirusni lek tekovirimat za lečnje majmunskih boginja. Ovaj lek prvobitno je bio razvijen kao terapija za male boginje.


U poslednje vreme desilo se nekoliko većih širenja majmunskih boginja. Tako je 2017. u Nigeriji registrovano 500 potencijalnih i 200 potvrđenih slučajeva, a i dalje se povremno pojavljuju inficirane osobe. Pojava majmunskih boginja do sada je uglavnom bila ograničena na Afriku, a kada su se pojavljivali slučajevi u drugim delovima sveta uglavnom su bili povezani sa putovanjima u afričke zemlje. Sada je situacija nešto drugačija, što u izvesnoj meri zabrinjava naučnike.
U Evropi slučajeve majmunskih boginja do sada su prijavili Nemačka, Francuska, Italija, Švedska, Velika Britanija, Portugal, Španija… Za neke od inficiranih osoba poznato je da su boravili ranije u afričkim zemljama, dok za druge takve informacije ne postoje, što, kako piše Glas Amerike, može da znači i da se ovaj virus širi Evropom i Amerikom ispod radara. Međutim, zbog težeg prenošenja, do sada nisu izazivale veće epidemije širom sveta, pa se tome nadamo i sada.


Vakcina protiv velikih boginja može da spreči infekciju sa 85% efikasnosti, po nekim autorima i vakcina protiv malih boginja ima malu zaštitu u sprečavanju težih oblika oboljenja.
Danas 17. juna je zvanično potvrđen prvi importovani slučaj boginja u Srbiji. Stručnjaci smatraju da ne mogu da izazovu epidemiju, ali pustićemo da to vreme pokaže.

Постави коментар

0 Коментари