Dok ispunjava lična, porodična i društvena očekivanja, nivo stresa za ženu ponekad postaje preplavljujući, što izaziva stanje napetosti, potištenosti i ljutnje, i lako uvodi u stanje depresije. Zbog čega žene češće razvijaju depresiju od muškaraca i kako se može rešiti ovaj problem?
Foto: Vijesti |
Rezultati studija pokazuju da je učestalost depresivnog poremećaja pre epidemije iznosio približno 2.4% u opštoj populaciji, dok skorija istraživanja ukazuju na porast ove učestalosti tokom epidemije za 30%. Depresivnost se znatno češće javlja kod žena (2:1), a razlika u odnosu na pol je stalna bez obzira na životno doba, a i pandemiju.
Smatra se da su ženski hormoni (estrogen i progesteron) čiji se nivoi menjaju tokom menstrualnog ciklusa, kao i njihova interakcija sa serotoninom, noradrenalinom i dopaminom povezani sa depresijom.
Na listi faktora rizika za izbijanje, održavanje i usložnjavanje depresije pored ženskog pola, nalaze se i osobe mladjeg životnog doba. Depresija se najčešće ispoljava u periodu između 20. i 40. godine. Na njen razvoj utiču i nasleđe, nizak socioekonomski status, ali i bračni status koji se smatra najznačajnijim faktorom rizika za depresiju. Naime, istraživanja su pokazala da udate žene, a neoženjeni muškarci češće ispoljavaju depresivnost.
Složenost i preplavljenost stresogenim događajima stvaraju osnov za razvoj depresije.
Velika učestalost stresogenih životnih događaja koji prethode pojavi prve epizode depresije ukazuju na značaj psihosocijalnih činilaca. Kao važan faktor rizika za razvoj depresije smatra se gubitak roditelja pre 11. godine života. Rane traume, emocionalno, seksualno i fizičko zlostavljanje u ranom detinjstvu i razdvajanje od roditelja značajno su povezani sa depresijom u kasnijem životnom dobu. Utvrđeno je da su kod osoba koje su bile zlostavljane u detinjstvu 10 puta češće razvija depresija u odraslom dobu. Ipak, bez obzira na intenzitet i vrstu stresora, od izuzetnog je značaja smisao koji osoba daje preživljenom stresnom dogadjaju, koji je uvek visoko ličan i specifičan.
Prema intezitetu simptoma depresije se dele na blage, umerene i teške. Kod blage depresije osobe obično mogu da rade sa manjim teškoćama u socijalnom ili radnom okruženju i uredno vode svoj svakodnevni život. Žene sa blagom depresijom se najčešće žale na konstantan umor, koji se ne povlači ni nakon spavanja. Za obavljanje svakodnevnih zadataka ulažu veliki psihički i fizički napor i navode da su izgubile osećaj uživanja i interesovanja za situacije koje su im do skoro predstavljale zadovoljstvo. Simptomi blage depresije su još i zaboravnost, pad energije i koncentracije, pad seksualne želje, poremećaj spavanja, ali i napetost i zabrinutost. Neretko se javlja i niz drugih neobjašnjivih tegoba poput stomačnih problema, glavobolje, bolova u kičmi i zglobovima, što spada u domen maskiranih depresija (prikrivenih telesnim simptomima). Za razliku od umere i teške, gde žene ne mogu da obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti i zbog toga njihov svakodnevni život počinje da se drastično razlikuje od pređašnjeg života.
Složenost i preplavljenost stresogenim događajima stvaraju osnov za razvoj depresije.
Velika učestalost stresogenih životnih događaja koji prethode pojavi prve epizode depresije ukazuju na značaj psihosocijalnih činilaca. Kao važan faktor rizika za razvoj depresije smatra se gubitak roditelja pre 11. godine života. Rane traume, emocionalno, seksualno i fizičko zlostavljanje u ranom detinjstvu i razdvajanje od roditelja značajno su povezani sa depresijom u kasnijem životnom dobu. Utvrđeno je da su kod osoba koje su bile zlostavljane u detinjstvu 10 puta češće razvija depresija u odraslom dobu. Ipak, bez obzira na intenzitet i vrstu stresora, od izuzetnog je značaja smisao koji osoba daje preživljenom stresnom dogadjaju, koji je uvek visoko ličan i specifičan.
Životni događaji i promene koje mogu prouzrokovati depresivna stanja uključuju: rođenje deteta, menopauzu, finansijske teškoće, nezaposlenost, stres (na poslu, kod kuće, obrazovnim ustanovama, porodici, uslovima života). Pored toga, dijagnoza ozbiljne somatske bolesti, vršnjačko nasilje, gubitak bliske osobe, društvena izolovanost, problemi u partnerskim odnosima, ljubomora, razvod, teške povrede, pandemije, ratovi...
Prema intezitetu simptoma depresije se dele na blage, umerene i teške. Kod blage depresije osobe obično mogu da rade sa manjim teškoćama u socijalnom ili radnom okruženju i uredno vode svoj svakodnevni život. Žene sa blagom depresijom se najčešće žale na konstantan umor, koji se ne povlači ni nakon spavanja. Za obavljanje svakodnevnih zadataka ulažu veliki psihički i fizički napor i navode da su izgubile osećaj uživanja i interesovanja za situacije koje su im do skoro predstavljale zadovoljstvo. Simptomi blage depresije su još i zaboravnost, pad energije i koncentracije, pad seksualne želje, poremećaj spavanja, ali i napetost i zabrinutost. Neretko se javlja i niz drugih neobjašnjivih tegoba poput stomačnih problema, glavobolje, bolova u kičmi i zglobovima, što spada u domen maskiranih depresija (prikrivenih telesnim simptomima). Za razliku od umere i teške, gde žene ne mogu da obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti i zbog toga njihov svakodnevni život počinje da se drastično razlikuje od pređašnjeg života.
0 Коментари