Akne vulgaris. Uzrok, simpromi i lečenje

Akne vulgaris je najrasprostranjenije kožno oboljenje u visokorazvijenim industrijskim zemljama. Obično počinje u toku puberteta, u skladu sa hormonskim promenama, а može trajati i u odraslom dobu.

Oko 80-90% mladih je u određenoj meri pogođeno ovim problemom, a 20-30% njih će potražiti lekarsku pomoć. Sve veći broj odraslih, naročito žena, takođe ima akne kasnije tokom života.
Kod pojave akni, koža postaje masna i nastaju otvoreni i zatvoreni komedoni (miteseri i beli komedoni) na licu, a često i na vratu, ramenima, grudima i leđima. U umerenim i ozbiljnijim slučajevima, koža postaje crvena i pojavljuju se upaljene papule i pustule. Akne mogu izazvati emocionalni stres, biti dosadno uporne i mogu  dovesti do postupalne hiperpigmentacije (PIH) i/ili trajnih ožiljaka.

Postupalna hiperpigmentacija je ravno područje diskoloracije na koži i predstavlja reakciju kože na zapaljenja kao što su akne ili ekcem, posebno kod ljudi sa tamnijim tenom. Vremenom može
izbledeti, ali dermatološki tretmani i postupci protiv pigmentacije mogu pomoći.


Acne vulgaris je najrasprostranjenije kožno oboljenje u visokorazvijenim industrijskim zemljama. Obično počinje u toku puberteta, u skladu sa hormonskim promenama, а može trajati i u odraslom dobu
Foto: Crystal Derma


Uzroci koji doprinose pojavi akni:

1. Seboroični dermatitis:

To je prekomerno lučenje sebuma. Fiziološki, lojne žlezde luče masnu supstancu poznatu kao sebum, koja služi za podmazivanje kose i kože. Proizvodnju sebuma može podstaći niz problema, kao što su hormoni, klimatski uslovi, određeni lekovi i genetika. Poremećeno lučenje sebuma takođe može izazvati seboreični dermatitis, rasprostranjeno zapaljenje kože kod kojeg se bele ili žućkaste ljuspice formiraju na masnim delovima, kao što su koža glave ili unutrašnjost uva.

2. Hiperkeratoza:

Hiperkeratoza je zadebljanje spoljnog sloja kože (stratum corneum). Neredovno ljuštenje mrtvih, rožnatih ćelija kože (korneocita), blokira kanal lojne žlezde i narušava ili prekida izlučivanje sebuma. Kada koža proizvodi višak sebuma i mrtve ćelije ostanu na koži (hiperkeratoza), oni se mogu nakupiti oko folikula dlake i zajedno stvoriti mekani čep. Taj čep može izazvati oticanje zida folikula i stvaranje zatvrenog (belog) komedona ili, ako je čep blizu površine, otvorenog komedona (mitesera).

3. Bakterijska kolonizacija:

Bakterije koje obično bezopasno žive na koži (propionibakterije) se gomilaju i mogu potom kolonizovati začepljene folikule, izazivajući papule, pustule, nodule ili ciste.

4. Zapaljenje:

Posledica je crvena i zapaljena koža. U težim slučajevima akni, zid folikula puca u kasnoj fazi zapaljenja. Lipidi, masne kiseline, korneociti, bakterije i fragmenti ćelija se oslobađaju, izazivajući dodatna duboka zapaljenja u okolnom tkivu.

Koje vrste akni postoje?

Na samoj koži se mogu videti različite promene kod akne; mitiseri, zapušene pore, papule, pustule (ono što većina ljudi naziva bubuljicom tj. žućkaste promene), ciste i nodule. Akne se mogu javiti na licu, vratu, grudima, leđima, ređe na zadnjici i ispod pazuha. Medicinski su priznate „obične“ acne zvane acne vulgaris. Postoji i nekoliko drugih varijanti akni kao što su:

  • Post-adolescentne akne-cistične akne
    (najčešće kod žena preko 25 godina);
  • Acne fulminans (nagli nastanak akne, sa sistemskim tegobama kao što su febrilnost, bolovi, itd);
  • Acne conglobata (slična acne fulminans, ali bez sistemskih tegoba);
  • Neonatalne akne (prisutne kod 20% novorođenčati);
  • Infantilne akne (između 2-12 meseca života);
  • Preadolescentne akne (7-11 godina tj. pre puberteta);
  • Acne excoriee (akne izazvani manipulacijom kože od strane pacijenta);
  • Akneformne erupcije (izazvane raznim lekovima).

Simptomi akni vulgaris:

Cistične akne mogu biti bolne; drugi oblici ne uzrokuju telesne simptome, ali mogu biti izvor emocionalne uznemirenosti. Promene se u pravilu istovremeno nalaze u različitim stadijumima razvoja.
Komedoni izgledaju poput belih ili crnih komedona. Beli komedoni (zatvoreni komedoni) su opipljive promene promera 1–3 mm, boje kože ili belkaste. Crni komedoni (otvoreni komedoni) izgledaju slično, ali im je središte tamno.
Papule i pustule su crvene promene promera 2–5 mm. U oba slučaja, folikularni epitel biva oštećen nakupljanjem neutrofila, a potom limfocita. Kad epitel pukne, sadržaj komedona izaziva jaku upalnu reakciju u dermisu. Relativno duboka upala stvara papule. Pustule su smeštene površnije.
Noduli su veći, dublje smešteni i solidniji (čvršći) od papula. Takve promene su slične upaljenim epidermoidnim cistama, nemaju pravu cističnu građu.
Ciste su gnojni noduli. Ponekad, ciste postaju inficirane i stvaraju apscese. Dugotrajne cistične akne mogu izazvati pojavu ožiljaka, koje se vidi kao male, duboke rupice (“ožiljci kao od šiljka za lomljenje leda”), veća udubljenja, plitka udubljenja ili područja hipertrofičnog ožiljka.

Acne conglobata je najteži oblik običnih akni (acne vulgaris), a muškarce pogađa češće od žena. Bolesnici imaju apscese, drenirajuće sinuse, fistulirane komedone te keloidne i atrofične ožiljke. Leđa i grudni koš su jako zahvaćeni. Zahvaćene mogu biti ruke, trbuh, butine, pa čak i vlasište.


Acne fulminans (galopirajuće akne) su akutni, febrilni, ulcerirani oblik acne conglobata, obeležen iznenadnom pojavom međusobno stapajućih apscesa koji dovode do hemoragične nekroze. Isto tako, izraženi su leukocitoza te bol i edem u zglobovima.
Pyoderma faciale (također zvana i rosacea fulminans) se pojavljuje iznenada po sredini lica mladih žena. Može biti jednaka galopirajućim (fulminantnim) aknama. Izbijanje se sastoji od eritematoznih plakova i pustula, zahvatajući bradu, obraze i čelo.

Lečenje akni vulgaris:

Detaljna istorija bolesti i pregled su ključni za razvoj odgovarajućeg i efikasnog plana lečenja. Lekar određuje upotrebu lekova koji se koriste za akne ili druga stanja. Pregled kozmetike, krema za sunčanje, sredstava za čišćenje kože takođe je od pomoći. Kod pacijentkinja, istorija menstrualnih i oralnih kontraceptiva je važna za određivanje hormonskih uticaja na akne. Za uspešno lečenje akne potrebna je medicinska terapija (u vidu krema ili tableta), pravilna nega i  dodatni tretmani npr. hemijski pilinzi. Terapija je izuzetno individualna. Neće u istoj meri svaki vid terapiji pomoći svakoj osobi u istoj meri, ali koliko god da vam je teško stanje, rešenje postoji.
Blaži do srednjih oblika akne se mogu tretirati individualnim ili kombinacijama lokalnih tretmana na bazi retinoida, benzoil peroksida, azaleične kiseline i antibiotika i/ili sistemskih antibiotika. Takođe u zavisnosti celokupne istorije, moguć terapijski modalitet su oralni kontraceptivi i druga hormonska terapija. Teži oblici akne se mogu uspešno lečiti koristeći  izotretinoinom koji se uzima oralno više meseci i deluje na sve potencijalne uzročnike koje uzrokuju akne. Dodatne procedure koje se mogu koristi u borbi protv akne su komedoekspresija, laseri koji smanjuje broj bakterija, hemijski pilinzi,  drenaža i ekstrakcija koja pomaže kada ciste ne reaguju na terapiju i smanjuje šansu za nastanak trajnih ožiljaka.

Najčešće zablude o aknama:

  • Samo tinejdžeri dobijaju akne
  • Akne su izazvane lošom higijenom i prljavštinom. Dokazano je da preagresivno čišćenje kože dovodi do pogoršanja akni
  • Čokolada i masna hrana izazivaju akne. Za datu tezu ne postoje naučni dokazi
  • Stres izaziva akne
  • Ceđenje akni ubrzava nestanak. Naprotiv, ceđenje akne dovodi do veće inflmacije i rizik od trajnih ožiljaka

Постави коментар

0 Коментари