Menopauza i premenopauza

Klimakterijum je period prelaska iz reproduktivne faze u senijum. Počinje oko 45. godine života, a završava se oko 65. godine života.


Klimakterijum je period prelaska iz reproduktivne faze u senijum. Počinje oko 45. godine života, a završava se oko 65. godine života.
Foto: Pharmanova


Deli se na:
• Premenopauzu- počinje oko 40. godine života i završava se menopauzom. Udružena je sa minimalnim fluktuacijama polnih hormona i iregularnim menstrualnim ciklusima, nešto dužim i intenzivnijim krvarenjima Skraćuje se dužina ciklusa zbog sve kraće folikularne faze (posledica povećanja FSH u serumu).
• Perimenopauzu- označava početak klimakteričnih simptoma i završava se godinu dana posle menopauze. 40% ciklusa je anovulatorno. Najuočljivija endokrina promena je drastičan porast serumskog FSH.
• Menopauzu- poslednje menstrualno krvarenje. Prosečno se dešava u 51. godini života.
Kraći ciklusi vode do ranije pojave menopauze, a duži do kasnije.
Posebno pušenje utiče na raniju pojavu menopauze.
• Postmenopauzu- poslednju fazu prelaznog perioda i završava se početkom senijuma, oko 65. godine.

Ukoliko nastupi pre 40. godine govorimo o prevremenoj menopauzi (climax praecox). Pored prirodne menopauze, postoji hirurška i postiradijaciona jatrogena menopauza.
Inhibin je najbolji indikator broja preostalih folikula u jajnicima, jer ga samo oni luče.


Estrogen je važan hormon za muško i žensko zdravlje, kao i za seksualni razvoj.
Takođe, odgovoran je i za regulaciju nivoa holesterola, zdravlje kostiju i u velikoj meri utiče na raspoloženje. Kod žena, ovaj hormon utiče na pubertet, menstrualni ciklus, trudnoću i menopauzu. 
Postoje tri glavne vrste estrogena:
Estradiol: najjači oblik estrogena, čija je koncentracija najveća kod žena u reproduktivnom dobu. Lekari koriste ovaj parametar, kao marker za određivanje zdravlja jajnika.
Estron: primarni tip estrogena kod muškaraca. Takođe je i primarni oblik estrogena kod žena nakon menopauze. Jajnici, posteljica, testisi i masno tkivo proizvode estron iz androstendiona ili androgena.
Estriol: posteljica proizvodi ovu vrstu estrogena, koji dostiže najviše nivoe tokom trudnoće, a količina estriola se povećava, kako fetus raste.

Nakon menopauze ćelije jajnika nastavljaju da produkuju androgene, a oni se zatim aromatizuju u masnom tkivu. Glavni estrogen više nije estradiol, već estron.
Upravo zato što masno tkivo preuzima endokrinu funkciju jajnika, što je odgovor zašto gojaznije osobe bolje podnose menopauzu.


Simptomi i znaci menopauze su brojni: 

• Vazomotorni (valunzi, noćno preznojavanje i palpitacije),
• Psihički problemi (razdražljivost, depresija, anksioznost, gubitak libida, insomnija),
• Promene UGT (atrofija vagine, dispareunija, inkontinencija mokraće),
• Promene na koži i kosi (suva koža, istanjenje i atrofija epiderma),
• Promene KVS (izostajanje protektivnog dejstva estrogena, povišena sklonost ka AIM),
• Promene u lipidogramu (povećanje LDL i triglicerida, a smanjenje HDL), 
 Osteoporoza kao jedna od najozbiljnijih posledica i komplikacija koja često dovodi do patoloških preloma kostiju. 


Osteoporoza:

Padom estrogena i njegova protektivna funkcija na kosti izostaje i dolazi do demineralizacije kosti. Gubitak estrogena vodi u osteoporozu tipa I, a uobičajena staračka smanjena funkcija osteoblasta u senijumu vodi u osteoporozu tipa II. Kod žena u postmenopauzi ova dva tipa su kombinovana. Osteoporoza ima svoje dodatne faktore rizika, kao što su pušenje, alkohol, neadekvatan unos vitamina D, kalcijuma i magnezijuma.
Klinički znaci uznapredovala osteoporoze su nizak BMI, tanka koža, bol u krstima, smanjenje telesne visine i naravno frakture.
Za dijagnozu se radi merenje koštane gustine uglavnom na lumbalnoj kičmi i butnoj kosti.
Danas je u upotrebi najviše T skor - standardna devijacija odstupanja od maksimalne koštane gustine koju žena može postići tokom života i prema tome delimo:
> T<-1SD - normalan nalaz,
> T između -1SD i -2,5SD je nalaz osteopenije,
> T > -2,5SD je nalaz osteoporoze.


Terapija menopauze:

Primarni cilj hormonske terapije je psihofizičko zdravlje žene, koja pati od klimakteričnih poremećaja. Procenat korisnika terapije je vrlo mali zbog straha i neobaveštenosti.
Indikacije za hormonsku terapiju: svaka prevremena, arteficijalna i prirodna menopauza sa snažno izraženim simptomma deficita.

Preparati koji se koriste u terapiji:
• Estrogeni (različiti načini administracije: per os, injekcije, kreme, flasteri) -17-B-estradiol, estradiol-valerat i estriol. Monoterapija estrogenima može da se sprovodi samo kod žena, kojima je operativno uklonjena materica.
• Fitoestrogeni (namirnice soje, semeki, bobica)
• Progestageni se kombinuju sa estrogenom zbog smanjivanja rizika od karcinoma endometrijuma. Koriste se ciproteron acetat, didrogesteron, megestrol, noretriesteron acetat.
• Androgeni ublažavaju valunge, imaju antidepresivno dejstvo, poboljšavaju libido i kvalitet sna, kao i koštanu gustinu.
Selektivni modulatori estrogenih receptora (SERM)- Tamoksifen i Raloksifen
Terapija se uglavnom sprovodi 2-3 godine, ukoliko je cilj oklanjanje menopauzalnog sindroma.
Ako je cilj prevencija osteoporoze i KVS oboljenja, koristi se 10 godina.
Kontraindikovana je primena hormonske terapije, kod krvarenja nepoznate etiologije, oboljenja jetre, tromboze i tromboembolije, karcinoma dojke i endometrijuma.

Постави коментар

0 Коментари